Foto: Unsplash
Prema Zakonu o popisu stanovništva, domaćinstva i stanova u 2022. godini (Službeni glasnik RS”, 9/2020 i 35/2021. u daljem tekstu: Zakon), lice koje se obuhvata Popisom dužno je da u njemu učestvuje, odnosno da odgovori na sva popisna pitanja i da na svako pitanje da tačan i potpun odgovor. Podatke o odsutnim članovima domaćinstva daje član domaćinstva kome su podaci najviše poznati, a o deci mlađoj od petnaest godina podatke daje roditelj, usvojitelj ili staratelj. Lice koje se obuhvata Popisom nije dužno da se izjašnjava o nacionalnoj pripadnosti i veroispovesti. Ako popisivač u vreme Popisa ne zatekne u stanu lice koje se obuhvata Popisom, a podatke ne može da prikupi na način predviđen u stavu 1. ovog člana, ostavlja pismeno obaveštenje da je to lice dužno da se najkasnije do 31. oktobra 2022. godine javi nadležnom organu radi davanja podataka u vezi sa Popisom (čl.26. Zakona). Novčanom kaznom, od 20.000 do 50.000 dinara, kazniće se za prekršaj fizičko lice koje se obuhvata Popisom ili lice koje je dužno da dâ podatke o odsutnim članovima domaćinstva, odnosno roditelj, usvojitelj ili staratelj za dete mlađe od petnaest godina, ako odbije da odgovori na pitanja u popisnim upitnicima ili dâ netačne i nepotpune odgovore (član 32. Zakona). Ova obaveza se odnosi i na osobe sa invaliditetom.
Prilikom davanja odgovora na pitanja sadržanih u popisu, u slučaju osoba sa invaliditetom, moguće je da drugo lice pruži tražene informacije. Poseban problem je proveravanje tačnosti prikupljenih informacija na ovaj način i njihova pouzdanost. Prema podacima iz Popisa sprovedenog 2011. godine u Republici Srbiji, posmatrajući po vrsti invaliditeta, u slučaju osoba sa prijavljenim problemom vezanim za pamćenje i koncentraciju, drugo lice je davalo odgovore na popisna pitanja u 88,65% slučajeva. Za osobe sa problemom vezanim za komunikaciju i razumevanje, drugo lice je dalo odgovore u 89% slučajeva, a kod osoba sa problemom u vezi sa samostalnom brigom o sebi u 83,9% slučajeva. Kod osoba sa problemima u kretanju, drugo lice je dalo odgovore na popisna pitanja u 69,5%, sluha 70,2%, i vida u 63,5% slučajeva (Marković, 2014: 93). Kako bi se prikupili potpuni podaci o osobama sa različitim vrstama invaliditeta u Srbiji, neophodno je podići društvenu svest o značaju popisa u pravnom i demografskom smislu.
Izvori:
Marković, M. (2014) Popis stanovništva, domaćinstva i stanova 2011. u Republici Srbiji – Osobe sa invaliditetom u Srbiji, Beograd: Republički zavod za statistiku.
Zakon o popisu stanovništva, domaćinstva i stanova u 2022. godini , Službeni glasnik RS”, 9/2020 i 35/2021.
Autor: Dr Filip Mirić
