Foto: Ozonpres.net
Osobe sa invaliditetom spadaju među teže zapošljive kategorije stanovništva. Imajući to u vidu od posebnog su značaja stimulativne mere namenjene poslodavcima prilikom zapošljavanja osoba sa invaliditetom, o čemu će u nastavku biti više reči.
Stimulativne mere koje su na raspolaganju poslodavcima za zapošljavanje osoba sa invaliditetom predstavljaju jedan od modaliteta podsticanja zapošljavanja osoba sa invaliditetom. Tako, Zakonom o porezu na dohodak građana (ZPD) građana poslodavcima se obezbeđuju poreske olakšice za zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Poslodavac koji na neodređeno vreme zaposli osobu sa invaliditetom, u skladu sa zakonom koji uređuje sprečavanje diskriminacije osoba sa invaliditetom, za koje odgovarajućom pravnomedicinski validnom dokumentacijom dokaže invalidnost, oslobađa se obaveze plaćanja obračunatog i obustavljenog poreza iz zarade tog lica, za period od tri godine od dana zasnivanja radnog odnosa (član 21g ZPD).Treba napomenuti da da bi poslodavci stekli navedene olakšice zapošljavanjem ovih lica, neophodno je da se radi o novozaposlenoj osobi sa invaliditetom. To je lice sa kojim je poslodavac zaključio ugovor o radu u skladu sa zakonom koji uređuje rad i koji je prijavio na obavezno socijalno osiguranje kod nadležnih organizacija za obavezno socijalno osiguranje. Međutim, novozaposlenim licem se neće smatrati lice koje je pre zasnivanja radnog odnosa bilo zaposleno kod poslodavca koji je osnivač ili povezano lice sa poslodavcem kod koga zasniva radni odnos, nezavisno od toga da li je postojao prekid radnog odnosa (član 21g. ZPD). U skladu sa tim, poslodavac ne može ponovnim zasnivanjem radnog odnosa, sa istim licem sa invaliditetom da ostvaruje olakšice iz navedenog zakonskog propisa. Međutim, postavlja se pitanje šta se dešava u situaciji kada sa tim licem ne protekne tri godine primene olakšica, a da, pritom, dođe do raskida radnog odnosa. Da li ponovnim zasnivanjem radnog odnosa sa tim licem poslodavcu preostaje onaj neiskorišćeni vremenski period do tri godine za primenu olakšica? Zakonom o porezu na dohodak građana je naveden rok od tri godine nezavisno od toga da li je postojao prekid radnog odnosa. Nije propisano o kojoj vrsti prekida je reč, tako da, zakonsko ograničenje od tri godine na primenu poreskih olakšica omogućava poslodavcu da nastavi da koristi podsticajne mere do isteka navedenog roka zapošljavanjem iste osobe sa invaliditetom Ovakav se može pronaći u radnopravnoj literaturi (videti kod Mulasmajić-Grujić, 2023: 508-509). Zakonom o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje poslodavac koji na neodređeno vreme zaposli lice sa invaliditetom u skladu sa zakonom koji uređuje sprečavanje diskriminacije lica sa invaliditetom, za koje odgovarajućom pravno-medicinski valjanom dokumentacijom dokaže invalidnost, oslobađa se obaveze plaćanja doprinosa za obavezno socijalno osiguranje koji se plaćaju na osnovicu, odnosno na teret sredstava poslodavca, za period od tri godine od dana zasnivanja radnog odnosa tog lica. Novozaposlenim licem sa invaliditetom smatra se lice koje ispunjava uslove navedene Zakonom o porezu na dohodak građana. (član 45b. ZOSO).
Pozitivnim pravom Republike Srbije propisana je i obaveza zapošljavanja soba sa invaliditetom. Prema odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom (ZPRZ), poslodavac koji ima najmanje 20 zaposlenih dužan je da ima u radnom odnosu određeni broj osoba sa invaliditetom. Poslodavac koji ima od 20 do 49 zaposlenih dužan je da ima u radnom odnosu jednu osobu sa invaliditetom. Poslodavac koji ima više od 50 zaposlenih dužan je da ima u radnom odnosu najmanje dve osobe sa invaliditetom, i na svakih narednih započetih 50 zaposlenih po jednu osobu sa invaliditetom. Novoosnovani poslodavac nema obavezu zapošljavanja osoba sa invaliditetom u trajanju od 24 meseca od dana osnivanja. Ukoliko ukoliko poslodavac ne zaposli osobe sa invaliditetom, dužan je da uplati iznos od 50% prosečne zarade po zaposlenom u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za poslove statistike za svaku osobu sa invaliditetom koju nije zaposlio (član 26. ZPRZ). Ovde je reč o vrsti posebnih obaveza poslodavca. Osim toga, navedenim zakonom propisane su i sankcije za kršenje drugih obaveza u oblasti profesionalne rehabilitacije osoba sa invaliditetom (Mirić, 2023: 66). Značajno je istaći da poslodavac koji zaposli osobe sa invaliditetom koje se zapošljavaju pod posebnim uslovima može da ostvari pravo na refundaciju primerenih troškova prilagođavanja radnog mesta za zapošljavanje tih lica prema važećim propisima o državnoj pomoći za naknadu dodatnih troškova zapošljavanja osoba sa invaliditetom i drugim propisima o državnim subvencijama u ovoj oblasti (član 31. ZPRZ). Nacionalna služba za zapošljavanje omogućava i subvenciju za zapošljavanje nezaposlenih lica iz kategorije teže zapošljivih. Ona se odobrava poslodavcima koji pripadaju privatnom sektoru, u jednokratnom iznosu, radi zapošljavanja nezaposlenih lica iz kategorije teže zapošljivih, koji se vode na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje. Visina subvencije je određena stepenom razvijenosti jedinice lokalne samouprave prema mestu rada lica, a u skladu sa važećom uredbom Vlade Republike Srbije i iznosi od 240.000,00 dinara do 300.000,00 dinara po licu, ukoliko se zapošljavaju osobe sa invaliditetom. Veliki doprinos Nacionalne službe za zapošljavanje osobama sa invaliditetom se ogleda u pružanju javnih radova na kojima se angažuju nezaposlene osobe sa invaliditetom. To omogućava očuvanje i unapređenje radnih sposobnosti osoba sa invaliditetom, integraciju u tržište rada i ostvarivanje društvenog interesa. Pored javnih radova, omogućena im je stručna praksa, sticanje praktičnih znanja, obuke i mnogi drugi programi koji osobama sa invaliditetom omogućavaju da doprinose sebi, svojoj porodici i zajednici u celini (navedeno prema Mulasmajić-Grujić, 2023: 511-512). Nedostatak radnog angažovanja putem javnih radova je oličen u njihovom ograničenom trajanju.
Zakonom o radu (ZOR) zaposlene osobe sa invaliditetom uživaju naročitu zaštitu (član 12. ZOR) Zaposleni sa zdravstvenim smetnjama, utvrđenim od strane nadležnog zdravstvenog organa u skladu sa zakonom, ne može da obavlja poslove koji bi izazvali pogoršanje njegovog zdravstvenog stanja ili posledice opasne za njegovu okolinu (član 81. ZOR) Zaposlenoj osobi sa invaliditetom poslodavac je dužan da obezbedi obavljanje poslova prema radnoj sposobnosti (član 101. ZOR). Ukoliko zaposleni odbije da prihvati posao poslodavac mu može otkazati ugovor o radu (član 102. ZOR). Međutim, ukoliko poslodavac ne može da obezbedi odgovarajući posao zaposleni će se smatrati viškom u smislu člana 179. stav 5. tačka 1) ovog ZOR (član 102. ZOR). Ova odredba ima zaštitni karakter za sve zaposlene, pa i za osobe sa invaliditetom jer im obezbeđuje i pravo na odgovarajuću otpremninu (član 158. ZOR).
Primer dobrog normativnog okvira od značaja za zapošljavanje osoba sa invaliditetom, predstavlja zakonodavstvo Republike Francuske. Naime, Francuskoj poslodavci koji zaposle osobe sa invaliditetom na raspolaganju imaju određene stimulativne mere. Tako je predviđeno da se poslodavcu koji zaposli osobu sa invaliditetom kojoj je potrebno prilagođavanje radnog mesta ili opreme za rad, moraju refundirati svi troškovi adaptacije radnog mesta potrebama osobe sa invaliditetom koju je zaposlio. Osim toga, poslodavcu se dodeljuje i državna subvencija u iznosu od 60% zarade zaposlene osobe sa invaliditetom tokom prvih godinu dana njenog rada. Razmatrajući subvencije koje se u Francuskoj nude poslodavcima koji zapošljavaju osobe sa invaliditetom, najinteresantniji je podatak da se poslodavcima omogućavaju posebne stimulativne mere koji zaposle osobe sa težim stepenom invaliditeta. Poslodavac koji zaposli osobu sa težim stepenom invaliditeta, zadovoljavanje kvote o obavezi zapošljavanja osoba sa invaliditetom, obračunava se kao da je umesto jedne zaposlio dve osobe sa invaliditetom (navedeno prema Dimitrijević, 2016: 56 i Mulasmajić-Grujić, 2023: 512-513). Nedostatak zakonskog okvira u Republici Srbiji u ovoj oblasti jeste u iznosu socijalnog osiguranja koji poslodavci uplaćuju a koji je nešto viši u odnosu na ostala zaposlena lica bez invaliditeta. Primer dobre prakse bi bio uvođenje posebne podsticajne mere za zapošljavanje osoba sa težim stepenom invaliditeta, čija je stopa nezaposlenosti, nažalost, veoma visoka (Mulasmajić-Grujić, 2023: 512-513). Brojne predrasude poslodavaca o mogućnostima osoba sa invaliditetom da uspešno izvršavaju radne zadatke doprinose diskriminaciji osoba sa invaliditeta u oblasti rada i zapošljavanja (Mulasmajić-Grujić, 2023: 513-514).
Na osnovu svega iznetog, može se zaključiti da navedene stimulacije i subvencije ne smeju biti isključivi motiv poslodavcima za zapošljavanje osoba sa invaliditetom, već to mora biti adekvatno iskorišćavanje potencijala osoba sa invaliditetom na tržištu rada, što je neophodan preduslov za stvaranje radnopravnog okruženja u kome neće biti diskriminacije.
Izvori:
Dimitrijević, B. (2016) Prepreke u zapošljavanju osoba sa telesnim invaliditetom u Srbiji – doktorska disertacija, Beograd: Univerziteta u Beogradu- Fakultet političkih nauka.
Mirić, F. (2023) Krivičnopravna zaštita osoba sa invaliditetom u Republici Srbiji, Beograd: Institut za kriminološka i sociološka istraživanja.
Mulasmajić-Grujić, A. (2023) Stimulativne mere poslodavcima za zapošljavanje osoba sa invaliditetom, Međunarodna naučna konferencija Pravo i društvene vrednosti: Zbornik radova, Niš: Pravni fakultet Univerziteta u Nišu, 501-517.
Zakon o doprinosima na obavezno socijalno osiguranje (Službeni glasnik Republike Srbije br. br. 84/2004, 61/2005, 62/2006, 5/2009, 52/2011, 101/2011, 7/2012 – usklađeni din. izn., 8/2013 – usklađeni din. izn., 47/2013, 108/2013, 6/2014 – usklađeni din. izn., 57/2014, 68/2014 – dr. zakon, 5/2015 – usklađeni din. izn., 112/2015, 5/2016 – usklađeni din. izn., 7/2017 – usklađeni din. izn., 113/2017, 7/2018 – usklađeni din. izn., 95/2018, 4/2019 – usklađeni din. izn., 86/2019, 5/2020 – usklađeni din. izn., 153/2020, 6/2021 – usklađeni din. izn., 44/2021, 118/2021, 10/2022 – usklađeni din. izn., 138/2022, 6/2023 – usklađeni din. izn. i 92/2023).
Zakon o porezu na dohodak građana (Službeni glasnik Republike Srbije br. 24/2001, 80/2002, 80/2002 – dr. zakon, 135/2004, 62/2006, 65/2006 – ispr., 31/2009, 44/2009, 18/2010, 50/2011, 91/2011 – odluka US, 7/2012 – usklađeni din. izn., 93/2012, 114/2012 – odluka US, 8/2013 – usklađeni din. izn., 47/2013, 48/2013 – ispr., 108/2013, 6/2014 – usklađeni din. izn., 57/2014, 68/2014 – dr. zakon, 5/2015 – usklađeni din. izn., 112/2015, 5/2016 – usklađeni din. izn., 7/2017 – usklađeni din. izn., 113/2017, 7/2018 – usklađeni din. izn., 95/2018, 4/2019 – usklađeni din. izn., 86/2019, 5/2020 – usklađeni din. izn., 153/2020, 156/2020 – usklađeni din. izn., 6/2021 – usklađeni din. izn., 44/2021, 118/2021, 132/2021 – usklađeni din. izn., 10/2022 – usklađeni din. izn., 138/2022, 144/2022 – usklađeni din. izn., 6/2023 – usklađeni din. izn., 92/2023 i 116/2023 – usklađeni din. izn).
Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom (Službeni glasnik Republike Srbije br. 36/2009, 32/2013).
Zakon o radu (Službeni glasnik Republike Srbije br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 – odluka US, 113/2017 i 95/2018 – autentično tumačenje).
Autot: Filip Mirić
