Različiti načini ispunjavanja obaveze zapošljavanja osoba sa invaliditetom

Autor Uklonimo barijere
Uklonimo Barijere

Foto: Unsplash.com

Postoje različiti modaliteti ispunjenja obaveze zapošljavanja osoba sa invaliditetom. Svaki od ovih načina ima svoje specifičnosti. Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom (Sluzbeni gasnik Republike Srbije br. 36/2009, 32/2013, u daljem tekstu: Zakon) propisano je da poslodavac obavezu zapošljavanja osobe sa invaliditetom može ispuniti na više načina radnim angažovanjem osoba sa invaliditetom i zaključenjem ugovora o poslovno- tehničkoj  saradnji sa organizacijama koje se bave profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem osoba sa invaliditetom. Zakon predviđa i kaznene odredbe (penale) za neispunjenje ovih obaveza. Naime, obaveza zapošljavanja, u smislu ovog zakona, jeste obaveza svakog poslodavca koji ima najmanje 20 zaposlenih da ima u radnom odnosu određeni broj osoba sa invaliditetom. Poslodavac koji ima od 20 do 49 zaposlenih dužan je da ima u radnom odnosu jednu osobu sa invaliditetom. Poslodavac koji ima 50 i više zaposlenih dužan je da ima u radnom odnosu najmanje dve osobe sa invaliditetom, i na svakih narednih započetih 50 zaposlenih po jednu osobu sa invaliditetom. Novoosnovani poslodavac nema obavezu zapošljavanja iz člana 24. ovog zakona, u trajanju od 24 meseca od dana osnivanja (čl.24 i 25. Zakona). Poslodavac koji ne zaposli osobe sa invaliditetom u skladu sa članom 24. ovog zakona dužan je da uplati iznos od 50% prosečne zarade po zaposlenom u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za poslove statistike za svaku osobu sa invaliditetom koju nije zaposlio. Uplatom sredstava iz stava 1. ovog člana, poslodavac ispunjava obavezu zapošljavanja.

Poslodavac koji, u postupku javne ili druge nabavke, izvrši finansijske obaveze iz ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji sa preduzećem za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, kao i iz ugovora o kupovini proizvoda ili vršenju usluga tog preduzeća, izuzev obaveza nastalih u realizaciji ugovora iz oblasti trgovine na veliko – u vrednosti od 20 prosečnih zarada po zaposlenom u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za poslove statistike u momentu zaključenja ugovora, oslobađa se obaveze zapošljavanja jedne osobe sa invaliditetom, za narednih 12 meseci od dana izvršenja obaveze (čl. 26. i 27. Zakona). O normativnom aspektu obaveze poslodavca da zapošljavaju osoba sa invaliditetom već bilo reči, u tekstu istog autora pod nazivom  Obaveza zapošljavanja osoba sa invaliditetom- slovo zakona, koji je objavljen na portalu Uklonimo barijere. Ponavljanjem se želi još jednom ukazati na obaveze poslodavaca u oblasti rada i zapošljavanja osaoba sa invaliditetom.

Zaključivanje ugovora o poslovnotehničkoj saradnji sa organizacijama koje se bave profesionalnom rehabilitacijom osoba sa invaliditetom predstavlja, takođe, jedan od oblika ispunjenja obaveze zapošljavanja osoba sa invaliditetom. Smatramo da ovakav način ispunjenja navedene zakonske obaveze ne doprinosi stvaranju inkluzivnog tržišta rada i ne pogoduje osobama sa invaliditetom koje su u procesu traženja posla i zasnivanja radnog odnosa.

Kada je reč o zasnivanju radnog odnosa osoba sa invaliditetom, posebno je zanimljiv stav nadležnih državnih organa. Naime, prema objašnjenju Ministarstva za rad, socijalna i boraćka pitanja, zaposlena osoba sa invaliditetom jeste lice sa trajnim posledicama telesnog, senzornog, mentalnog ili duševnog oštećenja ili bolesti koje se ne mogu otkloniti lečenjem ili medicinskom rehabilitacijom koje je sa poslodavcem zaključilo ugovor o radu na određeno ili neodređeno, sa punim ili nepunim radnim vremenom, ugovorenim probnim radom ili ne, odnosno ugovor o radu za obavljanje poslova van prostorija poslodavca. Pod zaposlenom osobom sa invaliditetom smatra se radni odnos, odnosno zapošljavanje osobe sa invaliditetom, na osnovu ugovora o radu zaključenog na neodređeno ili određeno vreme, u skladu sa propisima o radu. U tom smislu, pod zaposlenom osobom sa invaliditetom ne smatra se lice sa kojim poslodavac ima zaključen ugovor o privremenim i povremenim poslovima, ili drugu vrstu ugovora koja se u skladu sa propisima o radu ne smatra ugovorom o radu. Takođe, moguć je i radni odnos sa nepunim radnim vremenom, probni rad, i sl (Ispunjavanje obaveze zapošljavanja osoba sa invaliditetom, objašnjenje Ministarstva za rad, socijalna i boraćka pitanja- Paragraf Lex). Razjašnjenjem značenja termina “zaposlena osoba sa invaliditetom”, otklonjena je dilema iz prakse i jasno ukazano da je jedino pravno relevantno zapošljavanje osoba sa invaliditetom na osnovu ugovora o radu, što stvara pravnu sigurnost i zaposlenih sa invaliditetom i poslodavaca.

Izvori:

Ispunjavanje obaveze zapošljavanja osoba sa invaliditetom, objašnjenje Ministarstva za rad, socijalna i boraćka pitanja- Paragraf Lex)

Mirić, F. Obavezazapošljavanjaosobasainvaliditetomslovozakona, koji je objavljen na portalu Uklonimobarijere, https://uklonimobarijere.rs/obaveza-zaposljavanja-osoba-sa-invaliditetom-slovo-zakona/, pristup 24.05.2021.

Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom (Sluzbeni gasnik Republike Srbije br. 36/2009, 32/2013).

Autor: Dr Filip Mirić

Povezane objave