
Foto: Paralympic/rs
Plivanje je bazični sport i predstavlja jedan od najstarijih olimpijskih sportova. Zahteva angažovanje gotovo svih mišića i mišićnih grupa u ljudskom telu. Veoma je velika konkurencija na paraolimpijskim igrama u plivanju, na šta ukazuje i brojnost klasa plivača sa invaliditetom u okviru četiri poznata stila plivanja (kraul, leđno, prsno i delfin).
Plivanje je paraolimpijski sport od prvih paraolimpijskih igara koje su održane 1960. god. u Rimu. Discipline su kraul, leđno, prsno, leptir i mešovito, kao i štafete. Plivanje je, pored atletike, jedan od najmasovnijih paraolimpijskih sportova. U plivanju imamo dve kategorije takmičara: takmičare sa fizičkim invaliditetom i slepe i slabovide takmičare. Klasifikacija se vrši prema funkcionalnim sposobnostima takmičara. Pravila su veoma slična pravilima pravilima FINA-e. Izmene se odnose na start iz vode, zvučne signale za slepe i slabovide takmičare i platforme za start, dok upotreba proteza na takmičenjima nije dozvoljena. Na plivačkim međunarodnim takmičenjima učestvuju takmičari iz više od 80 zemalja (Paraolimpijski komitet Srbije, 2021).
U para-plivanju pravo učešća imaju sportisti iz svih 10 grupa kvalifikovanih oštećenja. Naziv svake sportske klase sastoji se od prefiksa S ili SB i odgovarajućeg broja u zavisnosti od stepena oštećenja. Za tehnike kraul (slobodni stil), leđno i delfin koristi se prefiks S, a za prsnu tehniku SB. Za fizički invaliditet uz prefiks S u odnosu na nivo oštećenja dodaju se brojevi od 1 do 10. Uz prefiks SB dodaju se brojevi od 1 do 9. Manji broj klase znači veći stepen oštećenja a veći broj manji. Tako na primer kada su u pitanju amputacije, u S4 klasu svrstavaju se plivači sa amputacijom obe noge i jedne ruke u visini lakta, dok se plivač sa amputacijom jedne noge svrstava u klasu S9. Kada je u pitanju takmičenje u individualnom mešovitom plivanju dodaje se prefiks SM. Ova klasa se izračunava na osnovu odgovarajućih formula. Ukoliko plivač ima klasu S5 ili veću, formula za izračunavanje SM klase je: 3 x S klasa + 1 x SB klasa/4. Ako plivač ima klasu S4 ili manju, formula za SM je sledeća: 2 x S klasa + 1 x SB klasa/3. Ukoliko se nakon izračunavanja dobije decimalni broj, recimo 7.5, vrši se zaokruživanje na veći broj, u vom slučaju broj 8, i plivač bi dobio klasu SM8.
Za vizuelni invaliditet sportisti se svrstavaju u klase S, SB i SM sa brojevima od 11 do 13, gde broj 11 odgovara klasi sa najvećim oštećenjem vida. Plivači koji se takmiče u ovoj klasi moraju u toku trke da nose tamne neprozirne naočare, izuzev onih koji imaju očne proteze.
Sportisti sa intelektualnim invaliditetom takmiče se u klasi S ili SB 14.
Kada je u pitanju fizički invaliditet, nakon što se utvrdi da sportista ima odgovarajuće kvalifikovano oštećenje, primenjuju se testovi na osnovu kojih se određuje da li sportista zadovoljava kriterijum minimalne invalidnosti i broj poena koji svrstavaju sportistu u neku od klasa prema veličini oštećenja. U tu svrhu primenjuju se testovi za procenu fizičkih sposobnosti i karakteristika i testovi za procenu tehničkih sposobnosti, odnosno test za procenu određenih plivačkih karakteristika. Za procenu fizičkih karakteristika koriste se testovi za procenu mišićne snage za obavljanje pokreta, za procenu mobilnosti (obima pokreta), procenu koordinacije, procenu veličine nedostatka ekstremiteta (amputacije), procenu visine i za procenu razlike u dužini nogu. Maksimalni broj poena koje plivač može da sakupi nakon ovih testova, što bi značilo da nema nikakva oštećenja, jeste 300 za S i 290 za SB klasu. Da bi plivač mogao da učestvuje u para plivanju, odnosno da bi zadovoljio kriterijum minimalne invalidnosti, maksimalni broj poena koji on treba da skupi mora da bude najmanje 15 poena manje od maksimuma, što bi značilo da ne sme da ima više od 285 poena za S klasu i 275 sa SB klasu. Kao što se iz navedenog može videti, na osnovu sakupljenog broja poena plivač se svrstava u jednu od navedenih klasa. (Jorgić, Aleksandrović, Mirić, 2020: 137-138). Na osnovu navedenog može se zaključiti koliko se različitih kriterijuma uzima u obzir prilikom klasifikacije plivača sa različitim vrstama invaliditeta. To jasno ukazuje na specifičnost ovog sporta.
Izvori:
Jorgić, B., Aleksandrović, M., Mirić, F., Čolović, H. i Dimitrijević, L. (2020) Holistički pristup adaptirnoj fizičkoj aktivnosti – teorija i praksa, Niš: Fakultet sport i fizičkog vaspitanja Univerziteta u Nišu.
Paraolimpijski komitet Srbije – plivanje, http://www.paralympic.rs/sportovi/plivanje, pristup 19.08.2021.
Autor: Dr Filip Mirić