Autor: Dr Filip Mirić
Foto: Simon Gray, FreeImages.com
Rad je važan činilac razvoja svakog pojedinca i društva u celini. Osim što se radom obezbeđuju materijalni uslovi za život, on predstavlja i važan činilac socijalizacije. Ovo je posebno važno za osobe sa invaiditetom.
Normativni osnov za veće uključivanje osoba sa invliditetom stvoren je uvajanjem Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljaanju osoba sa invaliditetom (Službeni glasnik Republike Srbije br. 36/2009, 32/2013). Naime, odredbom člana 24. ovog zakona propisano je da je Obaveza zapošljavanja, u smislu ovog zakona, jeste obaveza svakog poslodavca koji ima najmanje 20 zaposlenih da ima u radnom odnosu određeni broj osoba sa invaliditetom. Poslodavac koji ima od 20 do 49 zaposlenih dužan je da ima u radnom odnosu jednu osobu sa invaliditetom. Poslodavac koji ima 50 i više zaposlenih dužan je da ima u radnom odnosu najmanje dve osobe sa invaliditetom, i na svakih narednih započetih 50 zaposlenih po jednu osobu sa invaliditetom.
Poslodavac koji ne zaposli osobe sa invaliditetom u skladu sa članom 24. ovog zakona dužan je da uplati iznos od 50% prosečne zarade po zaposlenom u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za poslove statistike za svaku osobu sa invaliditetom koju nije zaposlio. Uplatom ovih sredstava, poslodavac ispunjava obavezu zapošljavanja (čl.26).
Sa druge strane, poslodavac koji, u postupku javne ili druge nabavke, izvrši finansijske obaveze iz ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji sa preduzećem za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, kao i iz ugovora o kupovini proizvoda ili vršenju usluga tog preduzeća, izuzev obaveza nastalih u realizaciji ugovora iz oblasti trgovine na veliko – u vrednosti od 20 prosečnih zarada po zaposlenom u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za poslove statistike u momentu zaključenja ugovora, oslobađa se obaveze zapošljavanja jedne osobe sa invaliditetom iz člana 24. ovog zakona, za narednih 12 meseci od dana izvršenja obaveze (čl.27).
Nacionalna služba za zapošljavanje kreirala je brojne programe za podsticaj zapošljavanja osoba sa invaliditetom (NSZ, 2020). Ovo se može oceniti kao pozitivno jer je u skladu sa pozitivnim pravom Republike Srbije.
Iako usvajanje Zakona Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljaanju osoba sa invaliditetom predstavlja važan činilac uključivanja u svet rada, normativna jednakost je daleko od faktičke jednakosti. U prilog ovoj tvrdnji svedoče i podaci Republičkog zvoda za statistiku iz popisa stanovništva iz 2011. godine, prema kojima od celokupnog broja u Republici Srbiji, ekonomski aktivno stanovništvo čine 71 107 osoba, odnosno u ukupnom procentu 12,4% svih OSI, a od svih OSI, njih 9,0% u trenutku popisa ima zaposlenje (Marković, 2014: 72). Naredni popis se očekuje 2021. godine, kada će biti napravjen i novi presek stanja u ovoj oblasti.
Zašto je položaj osoba sa invaliditetom u svetu rada i dalje veoma nepovoljan? Jedan od mogućih razloga za ovakvo stanje na tržištu rada su i još uvek prisutne predrasude poslodavaca o mogućnostima radnika sa invaliditetom. Istraživanja među poslodavcima u inostranstvu pokazuju da su osobe sa invaliditetom lojalni radnici, da ređe izostaju sa posla, duže se zadržavaju na jednom radnom mestu, a često svojim prisustvom podižu radni moral u organizaciji, motivišući ostale zaposlene da se više zalažu i budu inicijativniji (Diversity Council Australia, Diversity Matters, Issue No 43, August 2005, navedeno prema Tanjević, Mirić, 2013: 145).
Samo zajedničkim delovanjem državnih organa, poslodavaca i samih osoba sa invaliditetom, može doći do poboljšanja radnopravnog položaja osoba sa invaliditetom i poboljšanja broja zaposlenih osoba sa invaliditetom, što će biti od koristi celom društvu i učiniti ga daleko pravednijim i humanijim (Tanjević, Mirić, 2013: 147). Jedino će na taj način potencijali osoba sa invaliditetom u oblasti rada biti adekvatno vrednovani.
Izvori:
Marković, M. (2014) Popis stanovništva, domaćinstva i stanova 2011. u Republici Srbiji – Osobe sa invaliditetom u Srbiji, Beograd: Republički zavod za statistiku.
Nacionalna služba za zapošljavanje (NSZ), http://www.nsz.gov.rs/live/nudite-posao/podrska-poslodavcima/zaposlite_osobu_sa_invaliditetom.cid224, pristup 29.6.2020.
Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljaanju osoba sa invaliditetom (Sluzbeni gasnik Republike Srbije br. 36/2009, 32/2013).
Tanjević, N. and Mirić, F. (2013) ‘Suzbijanje diskriminacije osoba sa invaliditetom u sferi rada i zapošljavnja – stanje i perspektive’, Temida, vol. 16, no. 1, pp. 133-150.
