KRATKA ISTORIJA PROUČAVANJA CEREBRALNE PARALIZE

Autor Uklonimo barijere

Cerebralna paraliza predstavlja složeno medicinsko stanje, čije posledice mogu varirati od jedva primetnih disfunkcija do ozbiljnih oblika koji u mnogome otežavaju svakodnevni život pojedinaca. Ona predstavlja jedan od najčešćih oblika fizičkog invaliditeta. Prema informacijama navedenih na portalu o invalidnosti “Iz kruga Vojvodina” na svetu više od 17 miliona ljudi živi sa posledicama ovog stanja (Svetski dan osoba sa cerebralnom paralizom “Iz kruga Vojvodina”, 2022).

Cerebralna paraliza je privlačila pažnju brojnih naučnika različitih specijalnosti medicine, ali i drugih naučnika iz oblasti društvenih nauka (pedagogije, psihologije, socijalnog rada). Na ovom radu biće dat kratak prikaz istorijskog razvoja proučavanja cerebralne paralize.

Mnogi ljudi su doprineli razumevanju cerebralne paralize. Njihov rad podrazumeva dubinske studije, podizanje javne svesti i medicinska istraživanja koja doprinose boljem razumevanju ovog stanja. Moderna istorija cerebralne paralize počinje u 19. veku.

Prema istorijskim dokumentima, dr Džon Vilijam Litl prvi je lekar koji je izučavao cerebralnu paralizu i dao prvu definiciju ovog stanja. Rad doktora Litla u ovoj oblasti počinje 1830. godine, kada je držao predavanja o tome kako povrede na porođaju mogu uticati na decu. Pokušavao je da dovede u vezu gubitak kiseonika i povrede mozga sa cerebralnom paralizom. Oko 1861. dr Litl predstavio je svoja istraživanja Akušerskom društvu Londona, dajući prvu definiciju cerebralne paralize. Tvrdio je da su deca s tim stanjem pretrpela povredu nervnog sistema, što rezultira spazmom. Iako je ovo prva definicija cerebralne paralize, proći će godine pre nego što termin cerebralna paraliza postane ustaljen. U to vreme, cerebralna paraliza nazvana je jednostavno Litlova bolest. Litlova bolest je predstavljala samo jedan od oblika cerebralne paralize kakvu danas poznajemo.

Vilijam Osler, koji je 1887. godine objavio knjigu Cerebralna paraliza kod dece, zaslužan je za uspostavljanje tog termina. U knjizi je sumirao svoja istraživanja ovog stanja i dao uvide o tretmanima i terapijama koje doprinose boljem funkcionisanju dece sa cerebralnom paralizom.

Pre Sigmunda Frojda, stručnjaci su mislili da se cerebralna paraliza javlja kao posledica poteškoća na porođaju. Frojd je prvi koji je tvrdio da se cerebralna paraliza može razviti usled abnormalnog razvoja pre rođenja. Frojd je tvrdio da je težak porođaj simptom nečega što se dogodilo ranije, pa je rezultiralo teškim iskustvom porođaja. Njegove pretpostavke mahom su ignorisane. Svoju teoriju utemeljio je na činjenici da neka deca koja su doživela gubitak kiseonika tokom porođaja nisu bila pogođena cerebralnom paralizom, dok druga jesu. S druge strane, dr Litl je tvrdio da je gubitak kiseonika uvek uzrok cerebralne paralize. Bez obzira na to, većina lekara tog vremena oslanjala se na Litlova otkrića. Godinama kasnije, opsežna istraživanja pokazala su da je cerebralna paraliza uzrokovana nedostatkom kiseonika u samo 10% slučajeva.

Leonard i Izabela Goldenson, bračni par čija je prva ćerka rođena sa cerebralnom paralizom, uložio je godine istraživačkog rada u razumevanje cerebralne paralize i podizanje svesti o ovom stanju. Kad im je ćerka umrla u dvadeset devetoj godini usled komplikacija povezanih sa cerebralnom paralizom, Goldensovi su osnovali Udruženje za cerebralnu paralizu 1950. godine. Danas je to Udruženje peta najveća zdravstvena organizacija u SAD. Godine 1994. Medicinska škola Harvard nazvala je Biomedicinski istraživački centar po paru Goldenson, smatrajući ih ključnim u podsticanju istraživanja ka prevenciji cerebralne paralize (navedeno prema Svetski dan osoba sa cerebralnom paralizom “Iz kruga Vojvodina”, 2022 i   Poinsett, 2022).

Rad pomenutih naučnika su u mnogome doprineli brojem razumevanju cerebralne paralize kao medicinskog stanja. Osnovano je verovati da će, se razvojem medicine, pronalaziti načini da se poboljša život osobama koji žive sa posledicama cerebralne paralize.

Izvori:

Autor: Dr Filip Mirić

Povezane objave