DISKRIMINACIJA OSOBA SA INVALIDITETOM U KRIVIČNOPRAVNOM SISTEMU

Autor Uklonimo barijere
uklonimo barijere

Foto: ozonpres

Da bi prava uživali u punom obimu i na pravi način, neophodna je adekvatna informisanost ljudi o načinu i uslovima njihovog ostvarenja. To posebno važi za osobe sa invaliditetom koje su godinama unazad bile na marginama društvenih tokova (Mirić, 2023: 7). Osobe sa invaliditetom se suočavaju sa različitim oblicima diskriminacije. Jedan od institucionalnih oblika diskriminacije jeste diskriminacija kroz krivičnopravni sistem. Ona se u krivičnom pravu može uočiti kroz primenu određenih pravnih instituta ili u samom krivičnom postupku (Stevanović, 2022: 778). Pravna sposobnost osoba sa invaliditetom je jedno od osnovnih pravnih pitanja. Međunarodnopravni akti propisuju da osobe sa invaliditetom predviđaju da osobe sa invaliditetom stiču pravnu sposobnost na isti način kao i svi ostali članovi društva. Sam invaliditet nije predviđen kao olakšavajuća okolnost prilikom odmeravanja kazne u krivičnopravnom sistemu Republike Srbije (Stevanović, 2022: 779). Ovde može biti reči o indirektnoj diskriminaciji.

Sa druge strane i u sudskom postupku osobe sa invaliditetom mogu biti suočene sa različitim oblicima diskriminacije. Nedostupnost sudskih prostorija, nedostatak sudskih tumača za znakovni jezik samo su neki od njih.

I kada se nađu u ulozi žrtve kriminaliteta osobe sa invaliditetom se često suočavaju sa različitim problemima. Potencijalni izvršioci različitih krivičnih dela ih često posmatraju kao žrtve kojima će biti otežano da pruže bilo kakav otpor (Stevanović, 2022: 780).

Na kraju, imajući u vidu sve navedeno, u skladu sa ciljevima krivičnopravnog sistema, važno je istaći da je neophodno poboljšati položaj osoba sa invaliditetom bez obzira u kom se statusu one javljaju u krivičnom postupku. Da bi se rasvetlila konkretna krivičnopravna stvar, često je učešće samih osoba sa invaliditetom od izuzetnog značaja. Ovakav pristup je važan i iz kriminalnopolitičkih razloga jer su osobe sa invaliditetom najveća “manjina” na svetu. Ovakva situacija treba da predstavlja važan podsticaj za kreiranje i preduzimanje aktivnosti i mera sa ciljem unapređenja krivičnopravnog položaja osoba sa invaliditetom.

Izvori:

Mirić, F. (2023) Krivičnopravna zaštita osoba sa invaliditetom u Republici Srbiji, Beograd: Institut za kriminološka i sociološka istraživanja.
Stevanović, A. (2022) Persons with disabilities and criminal justice system: analyzing discriminatory treatment, In: Kovačević, L., D.Vujadinović and M.Evola (eds.) Intersectional discrimination of women and girls with disabilities and means of their empowerment, Belgrade: University of Belgrade – Faculty of Law.

Piše: Dr Filip Mirić

Povezane objave